Kako su prešli put od 1 košnice do 700 kg meda godišnje?

Kako su prešli put od 1 košnice do 700 kg meda godišnje?

Domaćinstvo Milića u okolini Ljiga godišnje proizvede i 700 kilograma meda. Kada su počeli da se bave pčelarstvom nisu imali dovoljno predznanja o ovom poslu i kupili su samo jednu košnicu.

Trebali su nam med, propolis i vosak za dete, sin je bio mali i razboleo se. Bio je zimski period pa nismo bili u mogićnosti da nabavimo prirodni med, tada smo kupili jednu košnicu sa idejom da pravimo svoj med“, objasnila je Vesna Milić, a na pitanje da li se u početku plašila pčela odgovara odrično:

Nisam se plašila pčela jer nismo ni znali šta ćemo sa njima, kupili smo jednu košnicu i posmatrali je, nismo znali tada ni kada će pčele da se roje ni kada se cedi med, zbog toga ništa nismo imali ništa prve godine – pčele su jednog dana samo otišle“, priseća se kroz smeh Vesna.

Iako su ostali sa praznom košnicom to ih nije demoralisalo, sledeće godine nabavili su dve nove.

Saće od meda © Agromedia

Igrom slučaja su tada došli neki ljudi iz Bariča i doterali 90 košnica na bagremovu pašu, od njih smo naučili sve o pčelarstvu i poklonili su nam još nekoliko košnica, tako smo počeli proizvodnju, koja od tada raste. Sada godišnje proizvedemo i 700 kilograma meda“, kaže Vesna Milić.

Danas proizvode čist bagremov med, saće od bagrema, propolis, livadski med i još neke pčelinje proizvode.

Pravimo i različite mešavine sa nanom, aronijom, orasima, malinom…

Da li su prihodi od meda dovoljni za život?


Ako bismo još malo proširili proizvodnju verujem da bi nam bili dovoljni. Trebalo bi nam mesto na kome bismo mogli da prodajemo na veliko. Radimo iz ljubavi, ali prvobitno zbog novca, ne možete da opstanete drugačije na selu“, zaključila je Vesna Milić.

Sagovornica:

Vesna Milić, proizvođač meda


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica