Šta se moglo saznati na Danu polja luka u Gospođincima?

Šta se moglo saznati na Danu polja luka u Gospođincima?

Posetili smo Dan polja luka koji je organizovala kompanija „Arum“ u Gospođincima i tamo saznali koji su to novi hibridi luka na našem tržištu i koji od već poznatih daju dobar prinos.

Dan polja luka održan je na gazdinstvu „Salonski“ 14. avgusta, gde je ogled luka postavljen na 2,5 hektara, dok celokupna proizvodnja luka zauzima 50 hektara. Goran Salonski, domaćin manifestacije, kaže da je zadovoljan kako je protekao ogled:

Ove godine setva luka je krenula malo kasnije, s obzirom na to da je bilo dosta padavina. Početkom aprila smo tek imali setvu, iako sam očekivao da ćemo uspeti da je do tada već završimo. S obzirom na vremenske uslove, malo smo kasnije krenuli sa setvom. Na kraju smo uspeli da izvučemo sve da bude kako treba.
 

Dan polja luka kompanije Arum - foto: @Agromedia

On dodaje: „Ove godine ogledno polje je malo drugačije nego inače jer imamo 5 ili 6 novih hibrida koje do sada nismo gajili na našim površinama. S obzirom na to da su oni potpuno novi u našoj proizvodnji, zadovoljan sam kako sve izgleda.

Neki su se izdvojili, još ne znam tačno koji će biti najbolji, ali postoje dva-tri hibrida koji će se sigurno u narednom periodu na našim površinama ozbiljnije proizvoditi.

S obzirom na to da je kompanija „Arum“ zastupnik semena holandske kompanije „Bejo zaden“ u našoj zemlji, hibridi upravo te kompanije našli su se u ogledu.
 

Dan polja luka kompanije Arum - luk Redwing - foto: @Agromedia

Goran Salonski je podelio sa nama svoje utiske: „Od starih hibrida, što se tiče kompanije ’Bejo zaden’, Sedona je recimo jedan od najprinosnijih. Tu je i Katinka, a od ljubičastih lukova – Redving.


Seme nabavljamo preko kompanije ‘Arum’. Generalno imamo jako dobru saradnju sa tom firmom. Sve naše potrebe oni ispunjavaju u potpunosti – od nabavke semena do stručne podrške u smislu agrotehničkih mera.

Zoran Puača iz kompanije „Arum“, kao organizator manifestacije, objasnio nam je da je cilj Dana polja luka bio da se proizvođači upoznaju sa novim tehnologijama gajenja, ali i sa novinama kada je reč o hibridima luka kompanije „Bejo zaden“.
 

Zoran Puača iz kompanije Arum - @Agromedia


Za ovu manifestaciju smo se pripremali od marta sa osnovnim ciljem da prikažemo našim, pogotovo vodećim proizvođačima, najnovije hibride luka holandske kompanije ’Bejo zaden’“.

Mi pravimo stručne Dane polja, tako da su proizvođači koji su došli imali prilike, ne samo da se upoznaju sa osobinama pojedinih hibrida, već i da čuju i razgovaraju o tehnologiji proizvodnje, što je veoma važno, a pogotovo imajući u vidu da se ta tehnologija menja iz godine u godinu, odnosno zavisi dosta i od vremenskih uslova.


Predavanje na tu temu držao je Toni Vitaljić iz Zagreba, gde se nalazi ispostava kompanije „Bejo zaden“ zadužena za jugoistočnu Evropu. Pitali smo ga šta je to što povrtari moraju da urade kako bi imali uspešnu proizvodnju luka.
 

Dan polja luka kompanije Arum - foto: @Agromedia

Prvenstveno moraju da kupe hibride luka kompanije ’Bejo zaden’! To je prva stvar koju moraju uraditi. Ne kažem to bez veze, već upravo zbog njihovog kvaliteta i dorade semena, što je jedan od najvažnijih parametara. To znači da luk ujednačeno nikne, jer kasniji herbicidni tretmani koji se apliciraju u luku jako mogu da umanje prinos, a uz to se mogu odraziti na kvalitet skladištenja samog luka jer upravo zbog odbacivanja lista, gubi se na kvalitetu ljuske, a time automatski i na prinosu.

Pretežno pokušavamo da se prilagodimo proizvođaču, odnosno načinu njegove proizvodnje i da ga polako, tokom godina, preusmerimo na neki viši stepen proizvodnje.
 

Dan polja luka kompanije Arum - foto: @Agromedia

Hteo bih da ovom prilikom pohvalim proizvođače u Srbiji koji su prema mom mišljenju jedni od najboljih proizvođača luka u celoj regiji, a jedan od razloga je plodno tlo sa puno humusa.
 

Koji od hibrida je najpogodniji za ovo zemljište?

Definitivno Kroket, to je ponos naše firme!

Interesovalo nas je zašto baš Kroket. Toni Vitaljić nam je objasnio:

On nudi ono od čega mi svi živimo. Mi živimo od prodatog semena, a proizvođači žive od prinosa. To je izuzetno prinosan luk, ali kod Kroketa bitan je ne samo prinos, nego i kvalitet. On se može čuvati u skladištima, što običnim, što profesionalnim skladištima sa komorama, od 6 do 7 meseci. Evo videli smo danas luk iz 2015. godine, a to je Kroket koji je stajao u kancelariji!

 

Sagovornici:
Goran Salonski, gazdinstvo „Salonski“, Gospođinci
Zoran Puača, kompanija „Arum“
dipl. inž. agr. Toni Vitaljić, kompanija „Bejo zaden“ – ispostava u Zagrebu

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica