
Ovo pokazuje novi izveštaj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Impact of Disasters on Agriculture and Food Security 2025. FAO ističe da digitalne tehnologije potpuno menjaju način na koji poljoprivrednici, ribari, države i zajednice prate rizike, predviđaju posledice i štite egzistenciju.
Možda vas zanima
Katastrofe odnose milione tona hrane
Izveštaj donosi najdetaljniju analizu do sada o tome kako su suše, poplave, štetočine, oluje, pa čak i toplotni talasi u morima, poremetili proizvodnju hrane i ugrozili bezbednost ishrane širom sveta.
Između 1991. i 2023. katastrofe su „pojele“:
-
4,6 milijardi tona žitarica,
-
2,8 milijardi tona voća i povrća,
-
900 miliona tona mesa i mleka.
Ovi gubici znače da je prosečno svaki čovek na planeti dnevno ostajao bez 320 kilokalorija – što je 13–16% dnevnih potreba.
Ko najviše gubi?
-
Azija trpi najveće apsolutne gubitke – čak 47% globalnog iznosa, odnosno 1,53 biliona dolara, najviše zbog čestih poplava, oluja i suša.
-
Amerike beleže 22% svetskih gubitaka (713 milijardi dolara), pre svega zbog suša, uragana i ekstremnih temperatura.
-
Afrika trpi najveću relativnu štetu – čak 7,4% poljoprivrednog BDP-a, iako su apsolutni gubici manji (611 milijardi dolara). To ozbiljno utiče na prehrambenu sigurnost i stabilnost u ruralnim sredinama.
-
Male ostrvske države (SIDS) posebno su ranjive na ciklone, poplave i porast nivoa mora, pa gubici čine veliki deo njihovog poljoprivrednog BDP-a.
Izveštaj otkriva i da su toplotni talasi u morima izazvali 6,6 milijardi dolara štete u ribarstvu od 1985. do 2022. godine, iako se o gubicima u ribarstvu i akvakulturi retko govori – uprkos tome što od njih zavisi oko 500 miliona ljudi.
Njive pucale od suše, a poljoprivrednici od BRIGE — 2025. godina će promeniti sve!
Digitalna transformacija: od inovacije do uključivanja svih
I dalje je 2,6 milijardi ljudi van interneta, uglavnom u ruralnim područjima koja su najizloženija katastrofama. Zato FAO upozorava da digitalna rešenja mogu ostvariti potpuni uticaj samo ako su dostupna i prilagođena ljudima.
Digitalizacija mora da ide ruku pod ruku sa:
-
obukama za poljoprivrednike,
-
jačanjem institucija,
-
pametnim politikama i ulaganjima,
-
razvojem infrastrukture i digitalne pismenosti.
FAO poziva vlade, međunarodne organizacije i privatni sektor da ubrzaju digitalne inovacije koje mogu unaprediti upravljanje rizicima i zaštititi proizvodnju hrane. Poseban akcenat stavljen je na uključivanje malih proizvođača, mladih, žena i autohtonih zajednica.
Izvor: FAO


Komentari