Koliko nas koštaju poplave, suše i oluje? Novi FAO izveštaj otkriva zabrinjavajuće brojke!

Koliko nas koštaju poplave, suše i oluje? Novi FAO izveštaj otkriva zabrinjavajuće brojke!

Katastrofe su u poslednje tri decenije nanele ogromnu štetu globalnoj poljoprivredi – čak 3,26 biliona dolara – pokazuje novi FAO izveštaj. Suše, poplave, oluje, ali i toplotni talasi u morima sve češće remete proizvodnju hrane, dok digitalne tehnologije postaju ključni alat u borbi protiv gubitaka i izgradnji otpornijih sistema ishrane.

FAO

Ovo pokazuje novi izveštaj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Impact of Disasters on Agriculture and Food Security 2025. FAO ističe da digitalne tehnologije potpuno menjaju način na koji poljoprivrednici, ribari, države i zajednice prate rizike, predviđaju posledice i štite egzistenciju.

Katastrofe odnose milione tona hrane

Izveštaj donosi najdetaljniju analizu do sada o tome kako su suše, poplave, štetočine, oluje, pa čak i toplotni talasi u morima, poremetili proizvodnju hrane i ugrozili bezbednost ishrane širom sveta.

Između 1991. i 2023. katastrofe su „pojele“:

  • 4,6 milijardi tona žitarica,

  • 2,8 milijardi tona voća i povrća,

  • 900 miliona tona mesa i mleka.

Ovi gubici znače da je prosečno svaki čovek na planeti dnevno ostajao bez 320 kilokalorija – što je 13–16% dnevnih potreba.


Ko najviše gubi?

  • Azija trpi najveće apsolutne gubitke – čak 47% globalnog iznosa, odnosno 1,53 biliona dolara, najviše zbog čestih poplava, oluja i suša.

  • Amerike beleže 22% svetskih gubitaka (713 milijardi dolara), pre svega zbog suša, uragana i ekstremnih temperatura.

  • Afrika trpi najveću relativnu štetu – čak 7,4% poljoprivrednog BDP-a, iako su apsolutni gubici manji (611 milijardi dolara). To ozbiljno utiče na prehrambenu sigurnost i stabilnost u ruralnim sredinama.


  • Male ostrvske države (SIDS) posebno su ranjive na ciklone, poplave i porast nivoa mora, pa gubici čine veliki deo njihovog poljoprivrednog BDP-a.

Izveštaj otkriva i da su toplotni talasi u morima izazvali 6,6 milijardi dolara štete u ribarstvu od 1985. do 2022. godine, iako se o gubicima u ribarstvu i akvakulturi retko govori – uprkos tome što od njih zavisi oko 500 miliona ljudi.


Njive pucale od suše, a poljoprivrednici od BRIGE — 2025. godina će promeniti sve!

Digitalna transformacija: od inovacije do uključivanja svih

I dalje je 2,6 milijardi ljudi van interneta, uglavnom u ruralnim područjima koja su najizloženija katastrofama. Zato FAO upozorava da digitalna rešenja mogu ostvariti potpuni uticaj samo ako su dostupna i prilagođena ljudima.

Digitalizacija mora da ide ruku pod ruku sa:

  • obukama za poljoprivrednike,

  • jačanjem institucija,

  • pametnim politikama i ulaganjima,

  • razvojem infrastrukture i digitalne pismenosti.

FAO poziva vlade, međunarodne organizacije i privatni sektor da ubrzaju digitalne inovacije koje mogu unaprediti upravljanje rizicima i zaštititi proizvodnju hrane. Poseban akcenat stavljen je na uključivanje malih proizvođača, mladih, žena i autohtonih zajednica.

Izvor: FAO

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica