Međuredni razmak je važan: Da li je bolje sejati soju na 50 ili 70 cm?

Međuredni razmak je važan: Da li je bolje sejati soju na 50 ili 70 cm?

Nekada se, pre desetka godina, soja uglavnom sejala na 50 cm međurednog razmaka. Međutim poslednjih godina trendovi se menjaju, pa je tako sa 50 cm ova kultura počela da se seje na 70 cm međurednog razmaka. Koje su pozitivne, a koje negativne strane ove poljoprivredne prakse objašnjava dipl. inž. Milenko Đurić iz PSSS Loznica.

Međuredni razmak u setvi soje - © Galenika Fitofarmacija 

I dok mnoge semenske kuće u svojim paletama imaju seme soje koje se može sejati i na 50, ali i na 70 cm međurednog razmaka, to može imati svoje prednosti ali i nedostatke. 

Nedostaci setve na 70 cm, kako navodi ovaj savetodavac za ratarstvo su lošiji raspored biljaka u redovima, i isparavanjem se gubi više vode. Takođe, sa nepokrivene površine zemljišta i lišćem između redova ali i zbog kasnijeg zatvaranja redova javlja se sunčeva svetlost se ne može iskoristiti dovoljno.

Ipak postoje i neke pogodnosti odnosno pozitivni razlozi zašto se prelazi na setvu međurednog razmaka od 70 cm.  Jedna od rzaloga je svkako mali broj sejalica za setvu soje na 50 cm. Ovo je naročito karakteristično za područja centralne Srbije. Naime, u ovim krajevima su se za setvu soje dugo koristile žitne sejalice uz zatvaranje ulagača tako da se soja sejala ili na 37,5 cm ili na 50 cm.

Međuredni razmak u setvi soje - © Agromedia

Razlog zašto se prešlo na 70 cm međurednog razmaka je zato što su žitne sejalice trošile znatno veću količinu semena po hektaru, a zahtevale su i naknadnu operaciju drljanja. Na područjima gde su bile šestorede sejalice za setvu soje morala su i da obavljaju određena podešavanja na traktorima kako za setvu tako i za mere nege kao što su.

Mere nege koje su se tom prilikom primenjivale su tretiranje od korova i kultivacija. To je oduzimalo vremena pružaocima usluga i uticalo je na blagovremenost operacija.


Setvom soje na 70 cm kao i kukuruza koji je najzastupljenija kultura u plodoredu izborom odgovarajućih ploča i određivanjem optimalnog rastojanja biljaka u redu ovi problemi se prevazilaze i naredne agrotehničke operacije se obavljaju bez problema.

Autor: dipl. inž. Milenko Đurić, PSSS Loznica

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica