
Dobar glas daleko se čuo: Ljupka Janić „Žena mudrosti 2018“
Rodila je troje dece, a onda na porodičnom imanju sagradila mlekarsku radionicu za proizvodnju sira i kajmaka i za kratko vreme napravila poslovni bum
Za Ljupku Janić prijatelji i poznanici često kažu da ima zlatne ruke, nesvakidašnju ambicioznost i upornost. Za nju kažu i da bi trebalo da bude i uzor i opomena mnogim mladim ljudima koji samo u državnim preduzećima, ustanovama i službama vide svoju šansu za zaposlenjem, odnosno svoju egzisetnciju i budućnost. Iako mlada, stavila je porodicu na prvo mesto i u srećnom braku sa Momčilom Janićem, rodila je troje dece: Nataliju, Dušana i Pavla.
Bez obzira što je uspešno obavljala i neke druge poslove, Ljupka je, kako ističe, dušom i srcem osećala da će svoje radno mesto naći u poljoprivredi, pre svega stočarskoj proizvodnji. Ljubav i sklonost prema tom zanimanju i selu ponela je iz roditeljske kuće.
Rešila sam da uzmem stvari u svoje ruke i predložila suprugu da se okrenemo proizvodnji sira i kajmaka.
“Proizvodnjom mleka bavili su se i moji roditelji, a to me je zateklo i u domaćinstvu mog supruga, svekra i svekrve. U početku oni su se i više bavili tim poslom, dok sam ja bila okrenuta deci i njihovom odrastanju. Međutim, brzo sam uvidela da veliki trud i ulaganja u tu proizvodnju ne daju očekivane rezultate. Cena od 24 dinara po litru mleka, koja je bila dominantna u to vreme, nije bila rentabilna i najčešće je vodila u čist gubitak. Rešila sam da stvari uzmem u svoje ruke i preložila sam suprugu da se okrenemo proizvodnji sira i kajmaka”, kazuje Ljupka.
Za kilogram kajmaka potrebno i do 30 litara mleka
Suprug Momčilo prihvatio je Ljupkin predlog i uz podršku svojih roditelja, Mire i Milana, početkom prošle godine sagrađen je mali pogon - mini fabrika za proizvodnju sira i kajmaka. Iz dana u dan proizvodnja je napredovala, posao se širio, rastao broj kupaca. Ljupkin poslovni potez pokazao se uspešnim.
“Ulaže se veliki rad,obaveze su sve veće ali ja sam prezadovoljna. Na kraljevačku pijacu, ali ni na druge, ne idemo - kupci iz Kraljeva i okoline nam dolaze kući i tu se vrši prodaja. Držimo se gesla i poruke da će se dobar glas daleko čuti, naravno ako održimo visok kvalitet naših proizvoda” zadovoljno ističe Ljupka.
Polovinom prošle godine Ljupki se pridružila i njena mlađa sestra Marta Mladenović, diplomirana inženjerka ekologije.
“Zvanje i znanje koje sam stekla na fakultetu puno mi znači u poslu koji uspešno vodi moja sestra s kojom se odlično slažem. Kvalitet i higijenska ispravnost proizvoda, zatim beprekorna higijena ne samo u pogonu, nego u celom lancu proizvodnje počev od staje pa do pakovanja, su standardi koji mora da se poštuju i u tome uspevamo”, kaže Marta.
Za rad u staju zadužen je Ljupkin suprug Momčilo. Trenutno imaju sedam rasnih muznih krava a planirajaju da uskoro uvećaju taj broj. Momčilo sa zadovoljstvom ističe da se i na njihovom primeru potvrdilo da žene nisu samo stub porodice, već da su ambicioznije i imaju bolji poslovni osećaj od muškaraca.
Janići već imaju problem kako da zadovolje sve brojnije kupce. Hteli ili ne,moraju da se posvete proširenju obima proizvodnje i asortimana svojih proizvoda, s tim što će sir i kajmak i dalje imati apsolutni prioritet. Ljupka i Marta veruju da će svojom proizvodnjom u kojoj je kvalitet na prvom mestu u bliskoj budućnosti ostvariti svoj poslovni cilj a to je vraćanje ugleda kraljevačkog kajmaka koji je tridesetih godina prošlog veka i na prostorima bivše Jugoslavije bio brendiran kao žički kajmak.
Sagovornici: Ljupka Janić, Marta Mladenović, Momčilo Janić
![]() |
Autor
Milanko Danilović
Rođen sam 1955. godine u Kraljevu, a novinarstvo sam završio u Beogradu 1979. godine. Bio sam dopisnik nekoliko dnevnih listova. Poslednjih 20 godina radio sam u RTS-u, Dopisništvo u Kraljevu, a pre toga u Ibarskim novostima i RTV Kraljevo. |
Rodila je troje dece, a onda na porodičnom imanju sagradila mlekarsku radionicu za proizvodnju sira i kajmaka i za kratko vreme napravila poslovni bum
Od vruće lepinje iz zidane furune i kajmaka nema bolje poslastice. Srpskom ''belom mrsu'' retko ko može da odoli.
Sve je počelo 1992. godine kada je Ljilja Milovanović rešila da nastavi porodičnu tradiciju. O proizvodnji sira i kajmaka učila je od malih nogu.
Gordana Romčević Ilić je za vreme studija posejala heljdu na iznajmljenom hektaru zemlje. Posao je mudro razvijala, pa danas spada u najveće proizvođače te kulture.
Zbog niskih cena sirovih proizvoda sve je više onih koji se odlučuju za preradu proizvoda i tako više zarade.