Vinogradari: Dobar rod, a kvalitet prosečan

Vinogradari: Dobar rod, a kvalitet prosečan

Berba grožđa na preko 120 hektara, na koliko se vinova loza gaji u Kolubarskom kraju, ovih dana privodi se kraju. U zavisnosti od parcela, primenjene zaštite i nepovoljnih vremenskih uslova ove godine, vinogradari su ipak zadovoljni. Kažu: „Kakva je godina, dobro je rodilo. Ima i dobrih i loših vinograda.“

Grožđe - © Agromedia

U ovom kraju očekuje se prosečan prinos od 7 do 9 tona po hektaru. U Babinoj Luci Milinkovići koriste septembarske sunčane dane da završe ovogodišnju berbu. Sa oko 3.000 čokota procenjuju da će ubrati blizu 10 tona.

U vinogradarstvu dve godine nikad nisu iste. Obično jedna bude dobra, druga lošija. Ali sve u svemu, dobro je, moramo biti zadovoljni. Što se tiče gajenja vinove loze, vraća se staro vreme kada je u ovom kraju svaka kuća imala vinograd. Sad baš u mom zaseoku skoro svako ima bar po nekoliko čokota i odgaji malo grožđa za jelo i vino“, rekao nam je Desimir Milinković sa kojim smo razgovarali tokom berbe.

Grožđe - © Agromedia

Dragoljub Davidović, koji u selu Lukavac uzgaja vinske sorte vranac, prokupac” i muskant hamburg, kaže da je ova godina bila kišovita, ali ko je zasad tretirao na vreme taj ima grožđa.

Nije ni kvalitet loš. Zadnji dani pred berbu bili su sunčani, tako da ima i dosta šećera. Ja nisam moga da verujem koliki je prinos. Sa 250 čokota ubrao sam preko 1.200 kilograma grožđa. Ocedio sam 600 litara vina, što nisam imao svih ovih godina koliko gajim vinovu lozu. Kvalitet vina je isti kao i prošle godine, tako da će i cena biti kao i lane“, kaže Davidović.

Ova godina je bila specifična što se tiče vinogradarstva. Zima je bila blaga, proleće relativno toplo, a sama vegetacija krenula je dvadesetak dana ranije nego što je to uobičajeno. Cvetanje je bilo idealno, oplodnja dobra, što je dovelo do velike količine grozdova na svakom čokotu. Vinogradari su se tada ponadali da će rod biti dobar i kvalitetan. Međutim, nakon toga su nastali problemi jer su od kraja maja pa do avgusta usledile česte padavine.

Vinogradar © Agromedia


To vinograd uopšte ne voli. Problem je bio sa pojavom bolesti, korovima, tako da mnogi nisu mogli da primene adekvatnu zaštitu. Tek nekih mesec dana pred samu berbu vreme se poboljšalo, ali je bilo kasno. Prinos je dobar, ali je kvalitet osrednji, čak je sad i sadržaj šećera oko 20 odsto, što je zadovoljavajuće. Međutim, sam sastav bobica, odnosno mesnatog dela i soka nije tako dobar, čak je malo i bojenih materija pa će i vina od ovogodišnjeg grožđa imati nešto svetliju boju. Ovo nije samo u valjevskom kraju već u celoj Srbiji a čak ima vinograda gde neće biti berbe. Sazrevanje bobica nije bilo ujednačeno. Godinom nismo zadovoljni, moraćemo je što pre zaboraviti“, kaže Jovan Milinković, savetodavac u Poljoprivrednoj stručnoj i savetodavnoj službi Valjevo.

Koje grožđe se najbolje prodaje u Slankamenu?

Napominje da je na sadašnje rezultate uticalo i to što u nekim vinogradima nije na vreme primenjena maksimalna zaštita, ali i to što su proizvođači ostavljali na čokotima više grožđa nego što je to potrebno.


Kada su mali, tek zametnuti grozdovi, ne izgleda da grožđa ima puno. Međutim, sada na čokotu ima i četiri do pet kilograma. Ove godine je posebno trebalo redukovati rod i ostaviti da na čokotu bude maksimalno dva kilograma, da bi u berbi imali kvalitet grožđa koji bi zadovoljio proizvodnju vina“, zaključio je Milinković.

Autor: Dejan Davidović


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica