Šta je samoodrživ povrtnjak i kako da ga podignete?

Šta je samoodrživ povrtnjak i kako da ga podignete?

Posadite povrće koje se samo rasađuje - © Pixabay

Jedna od karakteristika istinski samoodrživog vrta je ta, da može da proizvodi barem deo semena za narednu godinu. Dovoljno je da pustite biljke da procvetaju, plodovi sazru i da ne poberete baš sve. Tako ćete uvek imati željene biljke u svojoj bašti.

Da biste započeli kreiranje samoodržive bašte najpre je potrebno da nabavite organsko seme ili organske biljke.

Najednostavnije je da bacite plod sa semenom u kutak vrta ili na neko drugo mesto po želji, a potrebno je da ovladate veštinom prepoznavanja sadnica, da ih ne biste kasnije počupali zajedno sa korovom.

Povrće, biljke i cveće koje se samo rasađuje i pojavljuje u rano proleće uključuje rukolu, neven, kamilicu, mirođiju, korijander, lobodu, potočarku, amarant, pa čak i bosiljak i ciniju (lepi čovek) koji se pojavljuju nešto kasnije, nakon što se zemlja ugreje.

Osim što ćete dobiti samoobnovljivu biljku koja vam je potrebna, negovanje samoniklih biljaka je odličan način da pružite raznolikost nektara za korisne insekte.

Pokretanje nove kolonije bilo koje od ovih jednogodišnjih biljaka jednostavan je proces, a sastoji se od zalamanja stabljika sa semenom i bacanja tamo gde želite da vam ponovo niknu ili ih, jednostavno, ostavite tu gde jesu, ako ne želite da im menjate mesto.

Posadite povrće koje se samo rasađuje - © Pixabay

Ipak, potrebno je primeniti nekoliko specijalnih tehnika i mera predostrožnosti kako bi se sprečila pojava bolesti. Drugo, pojedine biljke koje se same rasađuju mogu da budu veoma invazivne, pa na to treba obratiti pažnju.

Prolećna setva za jesenju berbu

Prva grupa biljaka koje možete da posadite kao samoobnovljive biljke, prvenstveno zato što su najlakše za uzgoj i dolaze na berbu iste godine su mirođija, rotkvica, rukola, korijander, rapini, repa i bilo koja vrsta slačice. Ove biljke proizvešće seme u vreme jesenjeg rasejavanja u većini klimatskih uslova.

Jedan od načina da se postaknu samonikle semenke je da odaberete snažne biljke i da pustite da procvetaju i dobiju seme. Međutim, ovo može da bude zbunjujuće u narednoj godini zbog praćenja rotacije useva, pa se često primenjuje strategija koja nosi ime Nojeva barka.


Posadite povrće koje se samo rasađuje - © Pixabay

Nojeva barka je poseban deo u bašti gde se sade parovi biljaka koje se uzgajaju za seme. Kako nedelje prolaze čistite ih od korova, zalivate i negujete, ali ih ne berete.

Kada se semenske mahune osuše, sakupite ih i sačuvate deo semena kao i obično za sadnju sledeće godine (i za svaki slučaj ako prvi put ne uspe samoobnavljanje). Ostatak semenskih mahuna usitnite i prospete tamo gde želite da raste sledeći usev i malo utabate kako bi dobili dobar kontakt između zemlje i semenki.


Drugi način je da jednostavno položite polomljene grančice koje nose semenske mahune preko pripremljene zemlje i da prošetate po njima. To će da razbije semenske mahune i da istovremeno gurne semenke u zemlju, a komadi stabljike će poslužiti kao početni malč. Sa brzorastućim biljkama, kao što je rukola, kiša ili zalivanje, te malo čišćenje od korova su jedine mera da bi se dobila lepa jesenja kultura.


Mnoge semenke će istrunuti ili će ih nešto pojesti, ali neke će preživeti zimu i klijati na proleće. Njihova snaga je u njihovom broju. Kada, na primer, sejete korijanter iz kesice, možda posadite između 25 i 50 semenki. Ali kada je priroda zadužena za rasejavanje, jedna biljka može da pusti na stotine, pa čak i hiljade semenki.

Upravljanje jednogodišnjim samoobnovljivim biljkama

Mnoge jednogodišnje biljke same će se rasaditi, ako ih ostavite u bašti dovoljno dugo da sazru, formiraju seme i da plodovi otpadnu i raspadnu se, kao što su, na primer, tikvica, bundeva, paradajz, lubenica.

Kako biste sprečili pojavu bolesti, treba pametno upravljati njihovim rasejavanjem: možete sami da ih rasejete na drugu lokaciju ili da ih pustite da se same raseju tu gde jesu, a svake druge godine deo biljaka da iskopate i kompostirate.

Pomenuli smo da neke vrste mogu da postanu veoma invazivne, ako im se ne nametne odgovarajuća disciplina rasta, kao što su boranija, vlašac, komorač, ren, valerijana, nana. Zato je preporuka da se započne sa malim brojem biljaka, za koje ste sigurni da ih možete držati pod kontrolom.

Izvor: Mother Earth News

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica