Agrobaza: Grožđe

U samom centru Beograda, u ulici Rige od Fere, nalazi se Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, ustanova kulture, koja u svojim okvirima čuva, prikrivenu od pogleda s ulice, vinovu lozu staru 88 godina. O njoj brine njen vršnjak, Petar Despotović, agronom u penziji, koji je devedesetih godina prošlog veka spasio zaboravljen i u korov zarastao stari čokot, udahnuo mu nov život i odlučio da plodove koje loza daje pretače u vino.
 

U dvorištu, koje danas pripada ustanovi kulture1928. godine svoj život započeo je jedan vinograd sorte slankamenka. Zasadila ga je jevrejska porodica koja u zgradi koja okružuje oazu nije dugo živela jer je stradala u holokaustu.
 

Petar Despotović, agronom u penziji - foto: arhiva Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka

O vinovoj lozi jednostavno nije imao ko da brine sve do poslednje decenije 20. veka, kada je 1991. godine, na Dan planete Zemlje Petar Despotović, agronom u penziji, došao na savetovanje o ekološkim aspektima koje se održavalo u prostorijama Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka. Čim je video taj, kako kaže, „kržljavi čokot“, odlučio je da ga vrati u život. Počeo je redovno da dolazi i da ga održava. Njegove spretne ruke pune ljubavi udahnule su vinovoj lozi želju za daljim rastom i ona danas doseže do drugog sprata ustanove.

Kasnije je gospodin Despotović zasadio i nekoliko novih čokota, među kojima je svoje mesto našao i jedan iz manastira Uvac, kod Priboja, gde se loza od koje potiče gaji od 1524. godine.

 

Danas vinograd daje oko 120 kilograma grožđa od kojeg se dobija 70 do 80 litara vina.


Kada je Petar Despotović počeo da vodi računa o vinogradu prošle su dve godine do prvih plodova, od kojih su spremljene prve litre ekološkog vina “Singidunum”. Danas vinograd daje oko 120 kilograma grožđa od kojeg se dobija 70 do 80 litara vina.

„Čika“ Pera, kako ga od mila zovu zaposleni u Zavodu, ekološkom metodom pravi nekoliko vrsta vina, a to su: Golubica, Plovdina, Preobražensko, Neimarac i Potento. Ona se ne prodaju, već se poklanjaju.
 

Petar Despotović, agronom u penziji - foto: arhiva Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka

U obnovi vinograda, agronomu u penziji, pomogao je i Eko-centar, koji radi u okviru Zavoda. Zajednički su osmislili, 1995. godine, „Program eko-agronomije” čija su osnovna načela da je potrebno učiti od prirode i uvažavati je, da je zdrava hrana prioritetno pitanje opstanka vrste zbog čega je neophodan povratak starim i otpornim vrstama.

Petar Despotović je pre desetak godina dobio i posebno priznanje za trud i zalaganje od Saveta za ekologiju SO Stari grad.
 

Protiv štetočina i bolesti koriste se bordovska čorba i sumpor tri do četiri puta u periodu od aprila do avgusta.

Vinograd se štiti i održava isključivo pomoću ekoloških metoda, pa se tako protiv štetočina i bolesti koriste bordovska čorba i sumpor tri do četiri puta u periodu od aprila do avgusta.

Uz to, ovaj agronom u penziji redovno proverava zagađenost vazduha, a uzorke zemljišta šalje na Poljoprivredni fakultet radi hemijske analize. On i pomno vodi računa o meteorološkoj situaciji i na osnovu tih podataka precizno određuje kada je pravo vreme za prskanje.
 

 Grožđe - ©Agromedia

Petar Despotović, kada priča o vremešnoj lozi koju uspešno neguje, neretko, dok je na Svetog Trifuna orezuje, zna da kaže: “Vinu je loza majka, zemlja otac, a vreme – njegova sudbina…”.

Povezani članci