Provera plodnosti zemljišta: Da li pravilno uzimate uzorke zemlje za analizu?

Provera plodnosti zemljišta: Da li pravilno uzimate uzorke zemlje za analizu?

Mnogi poljoprivrednici moraju dodatno da zakupljuju zemljište kako bi proširili biljnu proizvodnju i obezbedili dovoljne količine biljnih kultura za prodaju. Kako je te oranice obrađivao neko drugi, analiza zemljišta je neophodan preduslov za dalji rad i obezbeđivanje sigurnog prinosa u narednim godinama. Pitali smo iskusnog poljoprivrednika kako se on bori sa ovim izazovom, gde ljudi najčešće greše i na koji način se pravilno uzima uzorak zemljišta za analizu.

Kako Miroslav Košutić navodi, analiza mu je pokazala da je u zemljištu deficitaran fosfor.

Godinama pre nas, neko je to loše obrađivao, loše je đubrio i mi sad ne možemo lako da vratimo plodnost zemljištu za dve-tri godine. To je proces koji treba da traje narednih, bar 10 godina“, objašnjava Miroslav.

On smatra da je neophodno da se uradi analiza zemlje i izbalansirana ishrana zemljišta, a da se svakoj parceli pristupi drugih tipom đubriva.

Kako Miroslav navodi, mali broj poljoprivrednika radi analizu zemljišta. Prvenstveno jer košta, a treba je i protumačiti. Ipak, najveći problem je pronalazak adekvatnog đubriva.

„Ja znam traktorom da odem po 30-40 kilometara od kuće. Zakačim prikolicu i gde imam koje đubrivo – to donesem, jer nisam dovoljno veliki proizvođač da mi kamionom donesu kući“, objašnjava Miroslav.

Takođe, on smatra da poljoprivrednici pogrešno uzimaju uzorke za analizu zemljšta – sa uvratina ili preskoče lošiji deo zemlje, iako bi trebali suprotno da urade. Isto tako, ako im ostane đubriva u rasipaču dupliraju na uvratinama. To ukazuje na dve ključne greške.

Prva greška je loše rasipanje mineralnog đubriva, a druga greška je samo uzorkovanje.


Nažalost, ukoliko se uzme loš uzorak dobija se netačan, odnosno loš rezultat analize zemljišta, na osnovu koga se pravi loša preporuka i radi đubrenje.

„To je proces koji već traje godinama“, kaže naš sagovornik.

Što se tiče fizičkih svojstava zemljišta, Miroslav smatra da su oni, kao proizvođači, praktično nemoćni, jer nemaju para za opremu koja je potrebna. Što se tiče agrohemijske analize, uzima se uzorak zemljišta iz više profila. Za osnovnu ide samo do 30 cm. U proleće uzimaju uzorak iz 4 dubine po 30 cm.


„Ono što je bitno jeste, što u analizi dobijemo i zalihe vlage u zemljištu. Dakle, imamo direktan uvid u zalihe zimske vlage u zemljištu i na osnovu toga određujemo deo setvene strukture, odnosno gustinu sklopa“, zaključuje naš sagovornik.

Sagovornik: Miroslav Košutić, Adaševci


 

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica