Zašto je srpskim poljoprivrednicima potreban mašinski prsten?

Zašto je srpskim poljoprivrednicima potreban mašinski prsten?

Mašinski prsten predstavlja oblik kooperativne organizacije i saradnje u nabavci i korišćenju poljoprivrednih mašina za poljoprivredne delatnosti između gazdinstava po dogovorenim cenama. To znači da grupa poljoprivrednika ujedini ili zajedničkim sredstvima kupi mašine koje će korisititi na svojim njivama pojedinačno ili uz plaćanje usluga. Na taj način jedan poljoprivrednik smanjuje ulaganja i troškove, a povećava efikasnost i kvalitet svoje poljoprivredne proizvodnje. Mašinski prstenovi su retkost kod nas, a njihova potreba je velika iz više razloga.

Ilustracija: Udruživanje poljoprivrednika - © Julijana Kuzmić

Primena poljoprivredne mehanizacije učestvuje u troškovima proizvodnje od 30 do 50 odsto. Troškovi upotrebe su veći jer je kod nas mehanizacija dosta starija u odnosu, na primer, na onu sa evropskih farmi, samo starost traktora u Šumadiji je preko 25 godina. Druga stavka je nedovoljna iskorišćenost. Mnoge mašine koje se efektivno koriste samo par dana u toku godine, stoje, pa usled stajanja mogu nastati mnogi kvarovi koji iziskuju dodatne troškove. Upravo ta nerentabilnost diže cenu proizvodnje u ratarstvu, a često i u drugim granama poljoprivrede.

Prevrtanje sena - © Julijana Kuzmić

Cilj mašinskog prstena je veća iskorišćenost mašina tokom godine za više korisnika odnosno poljoprivrednika. Poželjno je da njegovi članovi budu poljoprivrednici malih i srednjih gazdinstava, i to – što manja gazdinstva učestvuju to je uspešniji mašinski prsten jer je njihov rad jeftiniji po jedinici površne. Međutim svaki mašinski prsten mora da ima i svog obučenog i stručnog rukovodioca ili menadžera, a da bi zaista i kvalitetno poslovao mora da postoji i dobra organizacija rada, anagažovanost članova ali i definisani pravni odnosi koji se uređuju statutom i cenovnikom mašinskog prstena.

Propadanje mehanizacije usled stajanja - © Julijana Kuzmić


Iako se mašinski prsten može uporediti sa zadrugom, loša iskustva iz prethodnih vremena teško ulivaju poverenje poljoprivrednicima da će udruženi sa svojim mašinama kvalitetno i pošteno poslovati. Na primer, u Sloveniji mašinski prstenovi organizovani su kao zadruge, gde ministarstvo subvencioniše pola njihovih troškova. Stručnjaci poljoprivredne mehanizacije napominju da ‘razvijene zemlje koriste prednosti ovakvog načina organizovanja, stimulišući rad mašinskog prstena. Usluge nisu oporezovane i smatraju se ugovorenom proizvodnjom’.

Žetva pšenice - © Julijana Kuzmić

Prvi mašinski prsten osnovan je u Bavarskoj u Nemačkoj 1958. godine, a danas su vrlo uspešni oblici organizovanja poljoprivrednika u mnogim zemljama Evrope, pa čak i u Japanu. Samo u Nemačkoj trenutno posluje skoro 260 prstenova sa 3000 stručnih lica iz ekonomije, mašinstva i poljoprivrede i 200 000 članova.


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica