
Hrvatska: Mera za podsticaj sve više, a u selima sve manje ljudi
Uprkos velikom ulaganju u podsticaje za poljoprivredu u Hrvatskoj, povratnička sela su sve više pusta, i to često zbog neinformisanosti stanovništva.
Ova prelijepa regija poslijednjih dvadesetak godina polako nestaje i pusti, stanovništvo se ubrzano smanjuje, a čini se tome nema lijeka.
Nekad od te činjenice, da Lika nestaje, još više brine utisak, koji je sve prisutniji, da je ova regija prepuštena sama sebi i zaboravljena od mnogih.
Što se u normalnim okolnostima desi za 100, ovde se desilo za 30 godina
Nedavno smo pisali o ljudima koji su putem fejsbuk grupe sakupili humanitarnu pomoć i kupili dvije krave porodici Kalanj na području općine Udbina. Kad izostane institucionalna pomoć, uskaču humani građani i pomažu u okviru svojih mogućnosti. Sa ovom pomoći Kalanji su bar malo stali na noge, a svi se nadaju da će se dječija igra još duži niz godina čuti Krbavskim poljem.
I tek što se priča o Kalanjima koja je obišla svijet malo slegla, pojavljuje se slučaj Milana Miljuša u Vrhovinama. Stariji čovjek, zaboravljen od svih hladne zimske dane i prve minuse dočekao je bez drva i bez hrane. Zahvaljujući humanim ljudima iz Zagreba, nabavlja mu se ogrijev za zimu i najosnovnije životne namirnice. Opet institucije zakazale. I opet na nasjlabijim i najsiromašnijim.
Tu se humanost ljudi ne zaustavlja već se najavljuje osnivanje humanitarne udruge „Veliko srce Like“ koja će pomagati ovakvim slučajevima kojih je iz dana u dan sve više.
Udruga će pomoći, to je sigurno. Ali gdje je sistemska briga? Zašto je Lika zaboravljena od svih?
Prije samo par mjeseci svi su svjedočili priči ljudi iz sela Doljani sa područja Gacke Doline. U ovom, uglavnom povratničkom selu, nema ni najosnovnije infrastrukture, a gotovo identična situacija je i u Škarama i Podumu. Organizovani mještani došli su i do nacionalnih medija i mislili su da je sa tim njihov problem riješen i da će se konačno sve pokrenuti.
Život i rad povratnika u selima Hrvatske
Umjesto pokretanja infrastrukture i poljoprivrede, od koje je ovdje vjekovima živjelo, domincijalnom stanovništvu stiže informacija da će se upravo u ovih nekoliko sela graditi vjetro-elektrane.
Rekcije nikakve. Baš od nikoga. Jesu li ljudi zadovoljni sa tim ili im je više sve postalo svejedno? Čini se da je u pitanju beznađe koje je sve više prisutno u većini povratničkih sela u Lici.
Ratom i demografski opustošenu regiju kao što je Lika jedino može pokrenuti sistemsko riješavanje nagomilanih problema. Humanitarne aktivnosti humanih ljudi „gase požar“ , ali ne riješavaju problem trajno.
U gotovo svim povratničkim krajevima Like živi starije povratničko stanvništvo od koji je malo ljudi koji su radno aktivni. I oni radno aktivni teško dolaze do sredstava, a do bespovratnih sredstava Evropske unije još teže, pošto uglavnom nemaju pravovaljanih informacija o mnogobrojnim mogućnostima.
Zadnji natječaj za dodjelu steonih junica je to i pokazao. Lika je i na ovom natječaju zakazala, a broj odobrenih projekata je simboličan u odnosu na druge regije.
Začaranom krugu nema kraja. Pohvalne su aktivnosti Srpskog narodnog vijeća kao krovne organizacije Srba u Hrvatskoj koje je u gotovo svim županijama i regijama osnovalo i županijske razvojne centre koji pomažu ljudima.
Jedino takav razvojni centar ne postoji u Lici, iako je situacija teža nego u većini drugih krajeva. Zbog čega je to tako nitko do sada nije ponudio razumljiv odgovor. Treba biti realan pa naglasiti da doduše nitko nije ni pitao.
Lički san - od fejsbuk grupe do humanitarne pomoći
Fejsbuk grupa „Lički san“ ide dalje. Već se prikupljaju sredstva za djecu kojih je na žalost sve manje. „Veliko srce Like“ ide u fazu registracije i brojne aktivnosti da bi se bar malo ugasio požar siromaštva koji se širi. Ali šta dalje? Pomoći će se ljudima kojima je pomoć najpotrebnija, ali ukoliko se želi spriječiti da Lika ponovo ne postane samo „zemlja vukova“, a ne ljudi koji tu žive, moraju se hitno pokrenuti brojne aktivnosti i problemi početi sistemski riješavati.
![]() |
Autor
Miroslav Mašić
Miroslav Mašić, saradnik desetak medija u zemlji i regionu. Inicijator i autor brojnih tekstova i tema o srpskoj zajednici u Hrvatskoj. Osnivač pojedinih elektronskih medija. |
Uprkos velikom ulaganju u podsticaje za poljoprivredu u Hrvatskoj, povratnička sela su sve više pusta, i to često zbog neinformisanosti stanovništva.
Masovnom iseljavanju stanovništva sa ovih prostora mora se stati na put.
Ovoga puta naš dopisnik nas vodi u selo Turjanski u opštini Vrhovine. Selo koje je nekada bilo centar povrtarske proizvodnje, danas ima samo 23 stanovnika.
Novi tekst Miroslava Mašića o povratnicima u Hrvatskoj. Kako su se ličani organizovali putem fejsbuka i skupili pomoć za one kojima je potrebna?
Novi tekst Miroslava Mašića o povratničkim područjima u Hrvatskoj. Šta je nateralo akademske građane da se iz gradova Srbije vrate u pusta hrvatska sela?