Savet iskusnog pčelara: Spremite se za bagremovu pašu

Savet iskusnog pčelara: Spremite se za bagremovu pašu

Najvažniji posao jednog pčelara u ovo vreme je da vodi računa da ne dođe do rojenja pčela i da obrati pažnju na noćne temperature kako bi pravilno prihranio društvo. To savetuje Radosav Veljović iz sela Oplanić kod Knića, koji se već trideset godina profesionalno bavi pčelarstvom.

Pčelar Radosav Veljović - © Foto: Biljana Nenković

 

Mladim kolegama, koji tek ulaze u svet pčela i meda, Veljović preporučuje da odblokiraju maticu da može da polaže jaja.

Voće je cvetalo i ima dosta unosa nektara i polena. Zbog toga moraju, tamo gde je potrebno, da razblokiraju košnicu. Zbog unosa nektara i polena pčele blokiraju maticu da ne može da polaže jaja. A težnja pčelara je što veći broj pčela i legla. Dakle, kada vide da je ram pun nektara i polena, neka ga sklanjaju u kraj. Zatim treba da ubacuju osnove ili izvuku ram ako imaju, da bi mogla matica da polaže jaja. Cilj je, u stvari, dobiti što veći broj pčela izlaznica za bagremovu pašu“, kaže Radosav Veljović.

Interesovanje za pčelarstvo u Srbiji sve veće

Ali, ovaj pčelar iz gružanskog kraja ima još jedan prolećni savet za početnike. „Treba da vode računa da pčele ne dobiju nagon za rojenjem. Njoj je to prirodni nagon i teži da postigne svoj maksimum da bi se podelila, odnosno rojila. O tome treba voditi računa i širiti joj prostor. Kada vide da je plodište puno, onda moraju da se dodaju polunastavci kako bi ona dobila prazan prostor da ne može da dođe do rojenja“, savetuje Veljović.


Kada pčelari vide da je ram pun nektara i polena, treba da ga sklanjaju u kraj kako bi matica mogla da polaže jaja.

Ovi saveti pomoći će početnicima da spremno dočekaju bagremovu pašu. Naravno, treba obratiti pažnju da pčele budu zdrave, jer bilo je zimus dosta uginuća. Takođe, pčele su otišle iz košnica i još uvek se ne zna pravi razlog.
Kada je prihrana pčela u pitanju, evo još jednog važnog podatka.


Košnice - © Foto: Biljana Nenković

Noći su još uvek hladne i to ne pogoduje pčelama, jer ujutru kasnije počinju da rade, pa kasnije i dolazi do lučenja nektara i polena. Međutim, temperatura vazduha važna je i iz još jednog razloga. Ako je potrebno da prihrane pčele, a temperatura je, recimo, ujutru 8 stepeni, pčele neće lako da uzimaju sirup i on se ukiseli. Kod prihrane sa sirupom noćna temperatura treba da bude preko 10 stepeni, a dnevna preko 20 ili 25 stepeni. Kome je društvo zazimilo sa dosta starog meda u košnici, ne mora da prihranjuje“, dodaje Veljović.


Da li smo spremni za organsku proizvodnju meda?

Osim saveta šta bi trebalo raditi u pčelinjaku u kasno proleće, Veljović savetuje početnicima da budu pošteni u ovom poslu i svakom bi preporučio da bar amaterski gaji pet-šest košnica. Med je trebalo, kaže on, da bude hrana 21. veka, ali mnogo toga se promenilo u odnosu na vreme kada je on počinjao da pčelari.

 

Ako je potrebno da prihrane pčele, a temperatura je recimo ujutru 8 stepeni, pčele neće lako da uzimaju sirup i on se ukiseli.

 

Bilo je lakše, a pre svega – klima je ranije išla na ruku pčelarima. Sada ne postoje više četiri godišnja doba. Postoje dva, ili zima ili leto. Nekada je kiša padala po jedan-dva dana, a sada je kišovito i po dve nedelje. Osim klime, neprestana je borba sa novim bolestima koje se pojavljuju. Nova dostignuća, hemija, herbicidi, pesticidi, to je uzelo mnogo maha, da ništa ne može da uspeva od biljaka ako nisu tretirane. A to doprinosi i manjoj otpornosti pčela“, kaže Radosav.

Pčele ugrožene: EU zabranjuje upotrebu pesticida

 

Pčelar Radosav Veljović - © Foto: Biljana Nenković

Ovaj dugogodišnji pčelar kupcima poručuje da sadržina u tegli koja se prodaje za 350 dinara, i za koju misle da je med – nije pravi med. A mlađim kolegama da teza o postojanju prve, druge i treće klase meda nije održiva. „Nikad nije bilo kategorizacije meda na klase. To rade otkupljivači da bi skinuli cenu“, kaže Veljović.

Sagovornik: Radosav Veljović, pčelar iz sela Oplanić
Foto: Biljana Nenković

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica