Veliko Gradište – opština

Izaberite opštinu

Opšti podaci o Velikom Gradištu

U severoistočnom delu Srbije, u podnožju Karpata i Homoljskih planina, na ulasku u Đerdapsku klisuru, kao teritorijalni deo Braničevskog okruga, nalazi se Opština Veliko Gradište. Zauzima površinu od 344 kilometra kvadratna i na prosečnoj je nadmorskoj visini od 81 metra.

Naselje Veliko Gradište, koje broji 5.825 stanovnika, sedište je Opštine i predstavlja administrativni, privredni i kulturni centar.

Prema podacima popisa iz 2011. godine, na teritoriji čitave Opštine, živi 17.610 stanovnika, u jednom gradskom – Veliko Gradište i 25 seoskih naselja:

  • Biskuplje,
  • Garevo,
  • Desine,
  • Doljašnica,
  • Đurakovo,
  • Zatonje,
  • Kamijevo,
  • Kisiljevo,
  • Kumane,
  • Kurjače,
  • Kusiće,
  • Ljubinje,
  • Majilovac,
  • Makce,
  • Ostrovo,
  • Pečanica,
  • Požeženo,
  • Popovac,
  • Ram,
  • Sirakovo,
  • Srednjevo,
  • Topolovnik,
  • Tribrode,
  • Carevac i
  • Češljeva Bara.

Srpsko stanovništvo je sa 92,5% većinsko, a ovde žive i Vlasi i Romi.

Opšti podaci o poljoprivredi u Velikom Gradištu

Poljoprivreda, industrijski kapaciteti za preradu uljarskih kultura i turizam okosnice su privrednog razvoja Opštine.

Oranične površine prostiru se na oko 22.000 ha, što je oko 64% ukupne opštinske teritorije, na njima se uglavnom gaje:

  • pšenica,
  • kukuruz,
  • industrijske kulture,
  • voće i
  • povrće,

pa se može reći da poljoprivreda definitivno ima najznačajnije mesto u strukturi privrede. Na svim oraničnim površinama sprovedena je komasacija, a ova Opština je to uradila među prvima u Srbiji.

Sela Tribrode, Kusiće i druga poznata su povrtarska sela, dok su po čuvenom pasulju „gradištancu“ poznati Ostrovo i Carevac.

U ovom kraju, stočari gaje:

  • krave,
  • svinje i
  • živinu.

Oko 700 ha obradivih površina, farmu svinja i junadi, pogon za proizvodnju šampinjona, mešaonu stočne hrane, poseduje preduzeće „Ramski rit“ koje deluje u oblasti poljoprivredne proizvodnje. Na teritoriji Opštine postoji 5 zemljoradničkih zadruga u kojima su organizovani individualni poljoprivredni proizvođači.

Istorija Velikog Gradišta

Rimljani su, u potrazi za rudama, u ove krajeve došli u prvoj polovini prvog veka i proveli su na ovoj teritoriji četiri veka. Za to vreme sagradili su mnoga utvrđenja oko kojih su se razvili gradovi, pa su i ovde, na ušću Peka u Dunav, podigli vojno utvrđenje – kaštel. Pinkum je, prema Tabuli Pontingerijana, bio veoma važno utvrđenje, ali i trgovački, zanatski i rudarski centar.

Za vreme rimskog cara Hadrijana ovaj grad je doživeo najveći razvoj i procvat, ali je izgubio samostalnost sa slabljenjem rimske imperije i dolaskom Huna i Avara.

Poseban bakarni novac koji je kovan u ovom gradu najveća je zanimljivost koja se vezuje za njega. Ovi novčići veoma su retki i za numizmatičare predstavljaju pravo bogatstvo.

Sloveni u ove krajeve dolaze u VI i VII veku.

U Ravaničkoj povelji iz 1381. godine, Veliko Gradište se prvi put pominje. Po osvajanju srpske države, kako bi zaštitili granicu u delu prema Ugarskoj, Turci su uključivali domaće hrišćansko stanovništvo u svoj odbrambeni sistem, pa im je zadatak bio da obavljaju stražarsku službu.

Prelaz na ušću Peka u Dunav čuvali su stanovnici sela Gradišta, a zbog važnosti ovog prelaza, Ali beg Mihajoglu podigao je kaštel i u njega smestio svoje martolose, specijalnu vrstu vojnika graničara iz redova hrišćanskih porodica. Pretpostavlja se da je Ali beg nekadašnji rimski kaštel Pinkum samo ojačao, a ne izgradio novi.

Nakon Požarevačkog mira, sa Austrijancima došla je i nova organizacija vlasti. Stvoreni su distrikti, odnosno upravno finansijske oblasti, pa su formirani i Gradištanski i Ramski distrikt. U Gradištanski distrikt, prema popisu koji je izvršen 1721. godine, pored Velikog Gradišta ulaze i Vlaški do, Malo Gradište, Zelenika, Pečanica, Tribrode, Klenje, Kusić, Makce, Mišljenovac, Rabrovo i Šumovo, dok se Desina, Kamijevo, Požeženo i Srednjevo pominju kao nenaseljena mesta.

U Prvom srpskom ustanku Veliko Gradište bilo je jedno od prvih oslobođenih mesta i veliki broj žitelja Pećke nahije učestovovao je u njemu.

Proterivanjem Turaka sa ovih prostora Grad počinje da se razvija, a značajnu ulogu u trgovini imao je u vreme vladavine Miloša Obrenovića. Vremenom postaje najjača varošica u okrugu, sredinom XIX veka administrativno je sedište Ramskog sreza, a krajem istog veka imao je bolnicu, biblioteku, gimnaziju, apoteku i među prvim varošicama dobio je električnu struju. Bilo je to 1913. godine.

Veliko Gradište se nalazi na ušću Peka u Dunav, na 44°45′14” severno i 21°30′29” istočno. Opština je na severu omeđena Dunavom koji je razdvaja od Rumunije, na istoku se graniči sa opštinom Golubac, sa opštinom Malo Crniće na zapadu, a opštinom Kučevo na jugoistoku.

Oko 110 km je udaljena od Beograda, a magistralni put Beograd-Đerdap glavna je komunikacijska veza Opštine sa ostalim gradovima.

Područje Opštine je pretežno ravničarsko. Ravnice čine 60% teritorije, 25% zauzima više brežuljkasto zemljište, dok se brdsko područje prostire na svega 15% ukupne površine. Lipovačka uzvišica je sa 362 metra visine najviša tačka, dok je, sa nadmorskom visinom od 68 m, najniža tačka ušće Peka.

Klima je umereno kontinentalna, leta su duga i topla, a sa srednjom temperaturom od preko 25ºC najtopliji mesec je jul.

U opštini Veliko Gradište, prema zvaničnim podacima iz popisa poljoprivrede koji je Republički  zavod za statistiku sproveo 2012. godine, 2.587 gazdinstava koristi poljoprivredno zemljište.

U najvećem broju imaju oranice i bašte, odnosno najčešće gaje kukuruz za zrno (njih 2.160), a zatim pšenicu i krupnik – 1.831 gazdinstvo. Prema broju slede poljoprivredna domaćinstva koja proizvode ječam – 648, detelinu – 602 i lucerku (njih 547).

Najveći broj gazdinstava su porodična (99,8%), a ostalo su pravna lica.

Ukupno 435 gazdinstava specijalizovano je za žitarice, njih 489 bavi se kombinovano ratarstvom, svinjama i živinom, međutim najviše je onih koji proizvode različite kombinacije useva i stoke – 614.

Poljoprivredom se u Velikom Gradištu bavi 6.338 ljudi, a muškarci prednjače kada je reč o ukupnom broju.

Polna struktura stanovništva u opštini Veliko Gradište @AgromediaKada je reč o nosiocima gazdinstava u Velikom Gradištu, muškarci su ponovo u prednosti i učestvuju sa 78,29%, dok je udeo žena mnogo manji (21,71%).

Nosioci gazdinstava u opštini Veliko Gradište @AgromediaKada je reč o članovima poljoprivrednih domaćinstava, tu su muškarci u manjini i ima ih 39,59%.