Uočite je na vreme: Kestenjasta pegavost lastara maline

Uočite je na vreme: Kestenjasta pegavost lastara maline

Kestenjasta pegavost (Didymella applanata) lastara jedna je od najopasnijih bolesti koja može da ugrozi čitav rod. Nove sorte maline i kupine, koje imaju krupnije plodove, vrlo su osetljive na pojavu ove bolesti. Krajem juna i početkom jula povedite više računa, jer je taj period pogodan za razvoj kestenjaste pegavosti. Sa ovim savetima mnogo lakše ćete je uočiti.

Uočite je na vreme: Kestenjasta pegavost lastara maline - © PIS Vojvodina

Didymella aplanata napada malinu i kupinu, i hibride koji nastaju njihovim međusobnim ukrštanjem. Bolest se prvo uočava krajem juna, početkom jula. Zaraza lišća mladih izdanaka započinje na ivici i širi se prema glavnom nervu. Usled zaraze dolazi do nekroze lišća između nerava u vidu slova „V“. Zaraza se sa lišća, kroz lisnu dršku, širi na noduse.

Kako da uklonite prvu seriju izdanaka u vašem malinjaku

Zaraženo lišće se najčešće prevremeno osuši. Na zahvaćenim lastarima se javljaju mrke, tamne pege, a često biva zahvaćen veći deo izdanka. Kasnije, u toku jeseni, pege se slabije primećuju jer lastari dobijaju tamniju boju. Tokom zime se primećuje srebrnasta boja (izbeljivanje lastara) i u njima se uočavaju pseudotecije, kasnije piknidi. Tokom proleća i leta, u okviru pega, dolazi do nekroze, pućanja kore i njenog odvajanja. Pupoljci retko izumiru, često su oslabljeni i smanjeni, pa ne uspevaju da se razviju u konkurenciji sa nezaraženim pupoljcima iste biljke.

Saveti za odabir kvalitetnih sadnica maline

Zaraženi pupoljci lakše izmrzavaju u toku zime. Na zaraženim lastarima u proleće pupoljci ne kreću. Dydimella applanata se u toku zime održava u formi micelije, pseudotecija i piknida na zaraženim lastarima. U vlažnim uslovima gljiva stvara askospore i konidije koje vrše zarazu lišća.

Uočite je na vreme: Kestenjasta pegavost lastara maline - © PIS Vojvodina 


Gljiva iz lista raste kroz peteljku i kolonizira koru lastara oko pupoljka. Piknospore se obilato formiraju od juna do kraja jula i najverovatnije imaju primarnu ulogu u infekciji lista. List postaje vrlo osetljiv sa fiziološkim starenjem usled nedostatka svetla u osnovi lastara. Osetljivost lastara je značajno povećana posle perioda visokih temperatura i taj faktor doprinosi pojavi simptoma na nodusima duž lastara.

Početkom avgusta lastari dozrevaju i manje su osetljivi na zarazu. Didymella applanata nije lako ni jednostavno suzbiti. Odmah posle berbe potrebno je ukloniti biljke koje su donele rod, da se zaraza ne bi prenela na mlade lastare. Ne sme se ostaviti da lastari prezime i da se uklanjaju u proleće, kako se to inače čini. Ne treba držati guste, previše zakorovljene zasade maline, jer se u takvim uslovima bolest jače javlja. Uklanjanje prvo izniklih lastara se vrši herbicidima, košenjem ili na druge načine.

Predstavljamo vam sestre Stanojević – primer uspešnih i dobrih malinarki!


Ovo se može vršiti samo u jako bujnim zasadima i na sortama koje podnose uklanjanje lastara. U toku vegetacije mogu se koristiti fungicidi sa kontaktnim i sistemičnim delovanjem. Za tretiranje rodnih lastara pre kretanja vegetacije preporučuje se primena sumpornokrečne čorbe. U toku vegetacije koriste se preparati na bazi azoksistobina pred cvetanje, dve nedelje pred berbu preparati na bazi boksalida/piraklostrobina i fenheksamida, uz poštovanje propisane karence.

Autor: dipl.inž. zaštite bilja Vladimir Kostić


Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica