Jesen je bila i ostala najbolje vreme za uređenje vrta!

Jesen je bila i ostala najbolje vreme za uređenje vrta!

Sremsko zemljište je poznato po svojoj plodnosti, pa nas je interesovalo šta sve neobično, a lepo i korisno, uspeva na njemu, odnosno koje sadnice stanovnici Srema uobičajeno kupuju!
 

 Rasadnik u Sremu © Foto: B. Babić

Sremsko zemljište je poznato po svojoj plodnosti, te se u pojedinim istraživanjima tvrdi da je privreda u ovom delu naše zemlje uglavnom i zasnovana upravo na velikom bogatstvu kvalitetnog obradivog zemljišta. Takođe, pored obrade, svaka delatnost kojom bi se zemljište moglo unaprediti i upotrebiti na najbolji način postala je predmet različitih diskusija.

Vodeći se tom činjenicom, nas je zanimalo koliko se u današnje vreme stanovnici ovog regiona bave kupovinom i sađenjem nekih nesvakidašnjih vrsta. Na tu temu porazgovarali smo sa Branislavom Babićem, vlasnikom i prodavcem raznih vrsta sadnica.


Kao neko ko se već godinama bavi prodajom sadnica, možete li nam reći da li se i kako se potražnja menjala iz godine u godinu? Šta je uticalo na to?

Potražnja sadnica je tokom godina uglavnom ostala u nekim standardnim okvirima. Promena se desila u tome da se vreme kada kupci intenzivno traže sadnice pomera od proleća, kada je pravo vreme za sadnju, ka letnjem periodu, kad visoke temperature nisu pogodne za dobar prijem biljaka.”

„To se odnosi prvenstveno na biljke koje se vade iz zemlje sa busenom kao što su sadnice četinarskih vrsta i raznog ukrasnog drveća, dok su one gajene u saksijama tolerantnije zbog korenovog sistema koji ostaje neoštećen prilikom sadnje.“
 

Jesen je bila i ostala najbolje vreme za uređenje vrta jer biljke imaju vremena za potpunu adaptaciju dok ne nastupe vreli dani godine.


Važno je da napomenem i to da od svake vrste ponaosob takođe zavisi period kada se može uspešno zasaditi. Moje mišljenje je da je jesen bila i ostala najbolje vreme za uređenje vrta jer biljke imaju vremena za potpunu adaptaciju dok ne nastupe vreli dani godine. Na ovu promenu je umnogome uticala veća ponuda biljaka tokom cele godine, a posebno prodaja preko interneta. Ljubitelji biljaka jednostavno ne mogu da odole, pa se odlučuju za kupovinu i onda kada to nije baš najbolje.“
 

Cveće u plasteniku - © Foto: Branislav Babić


Za koje biljke se stanovnici Srema najčešće opredeljuju? Zašto?


Stanovnici Srema se najčešće opredeljuju za celu paletu višegodišnjih biljaka, takozvanih trajnica jer su to biljke koje će godinama ukrašavati njihov vrt. Tu spadaju biljke koje se koriste kao živa ograda, ali i one koje se sade pojedinačno ili u grupama u raznim aranžmanima.“
 

Ukrasno saksijsko bilje - © Foto: Branislav Babić



Na ulicama i u dvorištima Srema uglavnom možemo naići na neke takoreći svakidašnje vrste biljaka. A ovde vidimo i te svakidašnje, ali i ukrasno šiblje i drveće. Koliko su ljudi upoznati sa ovim vrstama? Koliko se često opredeljuju za neku manje poznatu vrstu?

Kao što ste rekli, okruženi smo sa manje-više poznatim biljkama, ali bih odmah naglasio da je većina tih biljaka tu s razlogom. One se decenijama sade jer im odgovara naše podneblje i veoma su otporne na bolesti, sušu, visoke temperature… Nove vrste vrlo često predstavljaju razne varijetete tih dobro poznatih vrsta, ali ima i potpuno novih vrsta.”

„Zahvaljujući internetu i obilju informacija ljudi traže mnogo neobičnih, egzotičnih biljaka koje nisu baš pogodne za naše podneblje, ali njihov atraktivni izgled mami svakog zaljubljenika u biljke. Ljudi su uglavnom upoznati s novim vrstama tako da ima onih koji tačno znaju šta da traže, ali i drugih koji će tek u rasadniku nakon mog objašnjenja odabrati sadnicu za svoj vrt.“
 

Rasad cveća © Foto: B. Babić


Zemljište u Sremu veoma je plodno, što ujedno predstavlja i olakšavajući faktor za bavljenje ovim poslom, a s druge strane, postoje vrste koje zahtevaju više pažnje. Koje su to biljke? Koje se mere sprovode u vašem rasadniku, a koje mere treba da preduzme uzgajivač?

Zemlja u kojoj su posađene naše sadnice je kvalitetna i, osim zalivanja, nije potrebno dodatno prihranjivanje sem tretiranja ukoliko se pojave neke štetočine, u konsultaciji sa stručnjakom za zaštitu bilja. Ali odmah ću da naglasim da sve biljke zahtevaju istu pažnju i ne bih izdvojio nijednu posebno. S druge strane, biljke koje gajimo u saksijama moraju da budu posađene u kvalitetan supstrat koji će omogućiti dobar vodno-vazdušni režim kao i da upotrebom sporodelujućih đubriva (sa ovojnicom), budu pravilno prihranjene.
 

Rasad četinara © Foto: B. Babić


„Nakon kupovine, biljku je potrebno presaditi u zemlju ili u odgovarajuću veću saksiju, žardinjeru… Kao što sam već naveo, upotreba kvalitetnih supstrata, prihranjivanje, zalivanje neophodni su za uspešan dalji rast biljke. Ukoliko se pojavi potreba, tretiranje hemijskim preparatima je neophodno, ali u konsultaciji sa stručnim licem. Svaki kupac mora da zna da biljke zahtevaju pažnju i negu i da bez toga nema uspešnog uzgoja i lepe bašte
.“
 

Rasadnik © Foto: B. Babić


Da li se ovaj posao može nazvati unosnim? I šta biste poručili mladim ljudima koji žele da se bave ovim poslom?

Po mom mišljenju svaki posao kom se iskreno posvetite mora biti unosan. Biljke su živi organizmi i zahtevaju svakodnevnu pažnju. Prema tome, svako ko je spreman na veliki rad može da se bavi ovim poslom. Naravno, na prvom mestu morate da volite to čime želite da se bavite i tada rezultati sigurno neće izostati.


Sagovornik i autor fotografija:
Branislav Babić

Autorka: Mirjana Tadić

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica