Švedska muva – krivac za oštećene listove ozimih useva

Švedska muva – krivac za oštećene listove ozimih useva

Švedska muva - © Foto: Wikipedia

Pregledajući strna žita ove jeseni može se uočiti propadanje centralnog lista na raži i pojedinim parcelama pšenice i ječma. Pregledom je ustanovljeno da je glavni krivac za oštećenje listova – larva švedske mušice.

Oscinella frit ili švedska muva je insekt sjajno crne boje veličine oko 2 cm. Larva je cilindrična, belo-žućkaste boje, sužena prema glavi. Larva ima tri uzrasta i u poslednjem može biti 3,5 mm dužine.

Tokom godine razvija tri generacije, vrlo retko i četvrtu. U proleće, kada temperature dostignu oko 10°C, larve se pretvaraju u lutke. Pojava odrasle muve je krajem aprila i tokom maja. Odrasla muva polaže jaja u mlade biljke žita i trava, a ispilele larve oštećuju centralni list biljaka.

Druga generacija
se javlja tokom juna, kada muva polaže jaja u pazuhu gornjih listova i mlade klasove. Tada se ispile larve koje oštećuju delove cveta i mlada zrna, te ako je populacija značajna, može da uništi i do 80% zrna ovsa ili ječma.

Odrasla muva polaže jaja u mlade biljke žita i trava, a ispilele larve oštećuju centralni list biljaka.

Treća generacija odraslih muva javlja se krajem avgusta i u prvoj polovini septembra polaže jaja u mladim biljkama ozimih žita.

Ispilele larve se hrane centralnim listom tokom jeseni i u rano proleće. Ovakvo lišće se lako uočava na parcelama – u početku je žuto i uvijeno, a kasnije potpuno propada.
Larva švedske muve - © Foto: Katarina Radonić

Štetočina prezimljava u stadijumu odrasle larve u stabljikama ozimih žita. Sada ih možemo naći u mladim biljkama. Švedska mušica je široko rasprostranjena.

U našoj zemlji se retko masovno javlja i poslednjih godina ne pričinjava značajnije štete. Osim strnih žita, pšenice, ječma, raši i ovsa, može pričiniti štete i na kukuruzu. Tokom godine možemo ih uočiti i na samoniklim žitima, kao i na korovskim travama. Za razvoj joj pogoduju godine sa visokom vlažnošću.
Oštećeni listovi - © Foto: Katarina Radonić


Može se suzbijati hemijski u vreme masovne pojave imaga. Značajne rezultate daje uništavanje (zaoravanje) samoniklih biljaka, kao i travnih korova tokom leta.

Autorka teksta i fotografija: Katarina Radonić, savetodavac u PSSS Vrbas

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica