Upoznajte stvaraoca 32 čuvene sorte paprike

Upoznajte stvaraoca 32 čuvene sorte paprike

Dr Dušan Stevanović, jedan je od retkih stručnjaka u Srbiji koji su gotovo ceo svoj život posvetili selekciji i stvaranju hibrida i sorti povrća, naročito paprike. On se tim poslom bavi još od 1971. godine, a od tada je stvorio ukupno 47 sorata povrća. Među njima je više od 30 vrhunskih sorata paprike, koje se i danas gaje na mnogim srpskim njivama.

Selekcioner sa bogatim i dugogodišnjim iskustvom, dr Dušan Stevanović, rekao nam je više o sortama paprike koje je stvorio tokom svoje karijere.

Evo kako je bilo na Savetovanju povrtara u Novom Sadu

Veoma sam ponosan na činjenicu da od 32 sorte paprike koje sam stvorio samo jedna se ne nalazi na tržištu. Razlog za to nije bio njen kvalitet, već njeno ime, koje je bilo isto kao i jedne firme iz Vojvodine. Dakle, trenutno postoji 31 moja selekcija paprike u prometu, na tržištu u našoj zemlji, ali i u državama iz inostranstva“, ističe Stevanović.

Paprika - ©Agromedia 

Prošle nedelje naša ekipa je posetila samo srce proizvodnje većine ovih sorti i to u jednoj od poslovnih jedinica firme „Semenarnacoop“ iz Petrovaradina. Ona se nalazi u selu Miloševac, nedaleko od Velike Plane i njena osnovna delatnost je upravo oplemenjivanje i stvaranje povrća.

Pored stvaranja sorata veliki deo vremena trošimo na proizvodnju visoke kategorije semena. To je predosnovno seme, koje se nekada zvalo elitno seme. Ono se kasnije daje proizvođačima za proizvodnju komercijalnog semena, koje se tek onda pakuje i nalazi u prometu na tržištu“, dodaje on.

Paprike - ©Agromedia 

Prilikom selekcije paprike i odabira odgovarajućih osobina pojedinih sorti odlučujuća reč pripada proizvođačima i potrošačima.


Dobro osluškujemo tržište i pratimo proizvodnju širom naše zemlje. Zato tačno znamo šta se traži, šta ljudi očekuju, šta bi želeli da imaju za narednih 5 ili 10 godina i mi to upravo pravimo. Zato i prolazimo jako dobro i ljuvi su veoma zadovoljni sa našim sortama“, ističe naš sagovrnik.

Babure sa malo sitnijim plodovima traže proizvođači, a naročito potrošači, jer njima je džep sve plići i ne mogu da pune previše krupne paprike.


Jedna od sorata za koju se očekuje da u narednih nekoliko godina zauzme veoma značajno mesto na tržištu u tipu je kurtovske kapije i podseća na nju po obliku i krupnoći, ali se po boji znatno ruzlikuje.

Zvaće se najverovatnije bela kurtovka. Osim nje, u tipu paradajz paprike imaćemo jednu liniju koja je znatno krupnija od belog kalvila ili žutog rotunda. Ona će isto biti hit i to u dve varijante, slatke i ljute paprike. Takođe, na pragu smo stvaranja nove serije ljutih paprika. To su one za pečenje, u tipu šipke, koje se troše u kafanama“, rekao je dr Dušan.


Paprike u plasteniku - ©Agromedia 

Zatim, jedna nova babura sa malo sitnijim plodovima od onih koji se sreću danas u proizvodnji. Takve paprike traže proizvođači, a naročito potrošači, jer njima je džep sve plići i ne mogu da pune previše krupne paprike“, objašnjava Stevanović.

Na ovom imanju radi se i na novoj seriji čili paprika. Već ove godine pojaviće se dve potpuno nove sorte. Jedna će se zvati Ljuta bombica, a druga Zolja. Obe su izuzetno ljute i sigurno će privući veliku pažnju na tržištu. Kada je reč o starim sortama, povrtarima je dr Stevanović najviše poznat po jednoj staroj, dobro proverenoj sorti, po imenu Dukat.

Paprike u plasteniku - ©Agromedia 

Dukat je svakako jedna od vodećih sorti u Srbiji, a evo sve brže se širi i u susednim zemljama. Pomenuo bih i veoma dobru baburu Sofiju i ljutu Moniku, koja će se sada pojaviti u tipu somborke. Ona će se vrlo brzo širiti, jer je uniformna i ima krupnije plodove od somborke, pa proizvođači neće imati problema da nabave seme. Zatim shala, pa onda Varadinska bela i svakako Moravska kapija, koja je za ajvare nenadmašna i nezamenljiva“, dodaje Stevanović.

Povrtari u sve ove sorte imaju veliko poverenje. Njihov kvalitet i čistoća semena nisu se menjali već decenijama. Zato je sve veća potražnja i za drugim povrtarskim kulturama koje trenutno u svojoj  ponudi ima firma „Semenarnacoop“, kao što su paradajz, krastavac, tikvica, zelena salata, rotkvica, šargarepa, dinja, lubenica i mnoge druge.

Sagovornik:
dr Dušan Stevanović, „Semenarnacoop“

Komentari

E-KNJIGA

Vodič za uspešno gajenje borovnica